Povrće
U povrće spadaju različite biljke pod zajedničkim nazivom koje se upotrebljavaju u ishrani, bilo svježe (u salati) ili termički obrađeno ili konzervirano. Zavisno od vrste za ishranu se upotrebljavaju cijele biljke ili samo pojedini dijelovi (korijen, stabljika ili listovi).
U zavisnosti od toga koji dio biljke upotrebljavamo uobičajena je podjela povrća na više grupa:
- lisnato (kupus, špinat, kelj, blitva...)
- korjenasto (krompir, mrkva, peršun, celer, repa, ...)
- lukovičasto (sve vrste luka)
- cvijetno (karfiol, brokula, artičoke, ...)
- plodno povrće (paradajz, paprika, krastavac, tikvica, patlidžan, bamija...)
- mahunjarke (grah u zrnu i mahune, zeleni grašak, bob, slanutak...)
- začinsko bilje (peršunov list, celerov list, bosiljak...)
Povrće, zahvaljujući svom visokom sadržaju vitamina, minerala, celuloze, te niskom udjelu masnoće, ima u ishrani neprocjenjivu ulogu. Količina vitamina i minerala različita je od vrste do vrste, kao i podneblja u kojem povrće uspijeva. Svoj ukus duguju sadržaju eteričnih ulja koja također igraju ulogu u urednoj probavaprobavi.
Nedovršeni članak Povrće koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Nedovršeni članak Povrće koji govori o hrani treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.