Idi na sadržaj

Chol

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Chol (izgovor čol) su pleme Maya Indijanaca nastanjenih u sjeverozapadnom Chiapasu i susjednom predjelu Tabasca u Meksiku. Sami sebe oni nazivaju Winik, što je majanska riječ za 'čovjeka'. Vjera im je rimokatolička ali u sebi sadržava i stara vjerovanja: obožavanje svetih planina i pećina, sunca, Mjeseca i kamenih idola.

Privreda

[uredi | uredi izvor]

Chol Indijanci su agrikulturan narod koji se bavi uzgojem kukuruza, riže, šećerne trske, kafe i voća. Uzgoj peradi i svinja danas ima za njih najveću ekonomsku vrijednost.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Prema Johnu Schmalu Choli su nastanjivali područje današnjeg Hondurasa i Gvatemale dvije ili više hiljada godina. Dio ih se odvojio i pod imenom Chol nastanio u području Chiapasa. Pleme koje danas znamo kao Chorti ostalo je do danas živjeti u Gvatemali.

Jezik ima dvije varijante (Tumbalá i Tila) i njime se služi (podaci iz 2000.) preko 140,000 govornika starijih od 5 godina.