Idi na sadržaj

Cricetidae

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Cricetidae
Raspon fosila: Rani oligocenSadašnjost
Livadska voluharica (Microtus pennsylvanicus)
Livadska voluharica (Microtus pennsylvanicus)
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredMammalia
RedRodentia
NatporodicaMuroidea
PorodicaCricetidae
Potporodice
Arvicolinae

Cricetinae
Neotominae
Sigmodontinae
Tylomyinae

i ostale ispod

Cricetidae je porodica glodara u velikoj i složenoj natporodici Muroidea. Uključuje prave hrčke, voluharice, leminge, moskrate i pacove i miševe Novog svijeta. Sa skoro 608 vrsta, to je druga po veličini porodica sisara i ima članove širom Amerike, Evrope i Azije.

Karakteristike

[uredi | uredi izvor]

Kricetidi su mali sisari, u rasponu dužine od samo 5 – 8 cm i težine 7 g u rodu pigmejskog miša iz Novog sveta do 41– 62 cm i 1,1 kg u moskrata. Dužina njihovih repova uveliko varira u odnosu na tijelo, a mogu biti ili krznasti ili rijetko dlakavi. Krzno većine vrsta je braonkaste boje, često s bijelim donjim dijelom trbuha, ali postoje i mnogi drugi obrasci, posebno u potporodicama kricetine i arvikoline.

Poput miševa Starog svijeta, kricetidi su prilagođeni širokom spektru staništa, od visokih arktičkih do tropskih prašuma i vrućih pustinja. Neki su arborealni (žive na drveću), sa dugim repovima za balansiranje i drugim prilagodbama za penjanje, dok su drugi poluvodeni, s mrežastim stopalima i malim vanjskim ušima. Ipak, druge su životinje koje se ukopavaju ili stanovnici tla.[1]

Njihova ishrana je na sličan način promenljiva, a poznate su vrste biljojeda, svejeda i insektivora. Svi imaju velike, grizuće, sjekutiće koji su razdvojene od brusnih molarnih zuba ili dijastemom. Iako se dešava nekoliko izuzetaka, zubna formula za veliku većinu cricetida je:

Populacije cricetida mogu se brzo povećati u vremenima izobilja, zbog kombinacije kratkih gestacijskih perioda između 15 i 50 dana i velike veličine legla u odnosu na mnoge druge sisare. Mladi se obično rađaju slijepi, bez dlake i bespomoćni.[1]

Evolucija i sistematika

[uredi | uredi izvor]

[[slika:Roborovski Hamster eating.jpg|thumb|right|Roborovskijev patuljasti hrčak (Phodopus roborovskii) iz potporodice Cricetinae Kricetidi su prvi put evoluirali u Starom svijetu tokom ranog oligocena.[2][3] Ubrzo su se prilagodili širokom spektru staništa i proširili po cijelom svijetu. Voluharice i leminzi su nastali kasnije, tokom pliocena i brzo su se diverzifikovali tokom pleistocena.[4]

Opisivanje porodice Cricetidae imalo je kroz nekoliko permutacija. Neki članovi porodice kako je sada definisano stavljeni su u porodicu Muridae. Neki muroida su historijski bili smešteni u Cricetidae, kao što su potporodica Calomyscinae, porodica Calomyscidae, potporodica Gerbillinae , porodica Muridae, potporodica Lophiomyinae, porodica Muridae, potporodica Myospalacinae, porodica Spalacidae, potporodica Mystromyinae, porodica Nesomyidae i bodljasti puhovi (potporodica Platacanthomyinae, porodica Platacanthomyidae). Multigenske studije DNK sekvence su pokazale da podfamilije navedene u nastavku formiraju monofiletsku grupu (to jest, dijele zajedničkog pretka u novije vrijeme nego s bilo kojom drugom grupom), a druge grupe koje se sada smatraju muroidima ne bi trebale biti uključeni u Cricetidae.[5]

Prema tome, kricetidi sada uključuju jednu fosilnu i pet postojećih potporodica, sa oko 112 živih rodova i 580 vrsta:

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b Eisenberg et al. (1984)
  2. ^ Agusti, Jordi; Antón, Mauricio (2002). Mammoths, Sabretooths, and Hominids. Columbia University Press. str. 80. ISBN 0-231-11640-3.
  3. ^ Freudenthal, M. (1996). "The Early Oligocene rodent fauna of Olalla 4A (Teruel, Spain)". Scripta Geologica. 112: 1–67.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  4. ^ Savage & Long (1986): 122–124
  5. ^ Michaux et al. (2001), Jansa & Weksler (2004), Norris et al. (2004), Steppan et al. (2004)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]

Šablon:Glodari Šablon:Cricetidae