Benzen
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Benzen | |
---|---|
Općenito | |
Hemijski spoj | Benzen |
Druga imena | Benzol |
Molekularna formula | C6H6 |
CAS registarski broj | 71-43-2 |
Kratki opis | bezbojna tekućaina |
Osobine1 | |
Molarna masa | 78,11 g/mol−1 |
Agregatno stanje | tekuće |
Gustoća | 0,8842 g·cm−3 |
Tačka topljenja | 5,5 °C |
Tačka ključanja | 80,1 °C |
Pritisak pare | 100 hPa (20 °C) |
Rastvorljivost | 1,77 g·l−1 (u vodi) |
Dipolni moment | 0 D |
Rizičnost | |
NFPA 704 | |
1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima. |
Benzen (IUPAC-nomenklaturi - benzen iako nije alken, naziva se još i benzol mada ne spada u alkohole) jeste bezbojna tekućina karakterističnog mirisa. Spada u aromatske ugljikovodike. Sumarna formula mu je C6H6. Benzen je kancerogen, te je stoga zamijenjen kao otapalo. Danas je umjesto njega upotrebljavaju toluol i ksilol. Danas se benzen upotrebljava gotovo isključivo u hemijskoj industriji za proizvodnju nekih hemikalija. Pošto se nalazi u nafti, jedan je od sastojaka pogonskog benzina i dizela.
Historija
[uredi | uredi izvor]Riječ benzen potječe od arapske riječi luban dschawi, koja doslovno znači Tamjan sa Jave. Putem trgovačkih veza u srednjem vijeku, ovaj pojam je došao u Evropu, te je nazvan benjui (ital.) i benzoé (lat.) Engleski fizičar Michael Faraday je 1825. godine uspio izolirati benzen iz tekućih ostataka nafte nakon sagorijevanja i destilacije.
Hemijske reakcije
[uredi | uredi izvor]Potpuna oksidacija (sagorijevanje) benzena:
- Benzen reagira sa kiseonikom i prelazi u ugljen dioksid i vodu.
Reference
[uredi | uredi izvor]- Edgar Heilbronner, Jean Jacques: Paul Havrez und seine Benzolformel u: Chemie in unserer Zeit. 32.1998,5, Strana 256-264. ISSN 0009-2851
- Elke Schimming: Die Belastung des Menschen durch Benzol und andere aromatische Kohlenwasserstoffe unter besonderer Berücksichtigung des Beitrages der Innenraumluft . Cuvillier, Göttingen 1998. ISBN 3-89712-195-6
- Reichelt Pfeifer: H2O & Co Organische Chemie. Oldenburg, Minhen 2003, ISBN 3-486-16032-X
- C.J. Estler: Pharmakologie und Toxikologie. Schattauer, Štutgart 1992, 2005. ISBN 3-7945-2295-8
- Nabil Osman: Kleines Lexikon deutscher Wörter arabischer Herkunft. 6. izdanje, Minhen 2002. ISBN 3-406-47584-1
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Osobine, opasnosti, upotreba i proizvodnja (de)
- Djelovanje, tendencije i proizvodnja (de)
- Svojstva, opasnosti i pravne osnovne (de)
- Internacionalna hemijska sigurnosna karta
- Struktura benzena Arhivirano 17. 1. 2008. na Wayback Machine (de)