Idi na sadržaj

Ford

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Ford Motor Company)
Ford Motor Company
VrstaJavna kompanija
Berzni nazivF
Industrijaautomobilska
Osnovano16. juni 1903.
Osnivač(i)Henry Ford
SjedišteDearborn, Michigan, SAD
PoslužujeSvijet
Ključne osobe
Proizvodi
Servisi
PrihodPovećanje US$149,5 milijardi (2015)[1][2]
Operativni prihodPovećanje US$7,648 milijardi (2015)[2]
Neto dobitPovećanje US$7,373 milijardi (2015)[2]
Ukupne aktivePovećanje US$224,9 milijardi (2015)[2]
Vlasnik
Zaposleni199.000 (2015)[2]
Divizije
Slogan
  • Go Further
  • Built Ford Tough
Veb-sajtwww.ford.com

Ford Motor Company (ili kratko Ford) jeste američki multinacionalni proizvođač automobila sa sjedištem u Dearbornu, savezna država Michigan, predgrađu Detroita. Osnovao ju je Henry Ford i registrirao 16. juna 1903. Kompanija prodaje automobile i komercijalna vozila pod Fordovim imenom i većinu luksuznih automobila pod Lincolnovim brendom. Ford također posjeduje brazilskog proizvođača SUV-ova, Troller, i australskog proizvođača FPV. U prošlosti također je proizvodio traktore i automobilske komponente. Ford posjeduje 2,1% udjela u Mazdi u Japanu, 8% udjela u Aston Martinu iz Ujedinjenog Kraljevstva, i 49% udjela u Jiangling iz Kine. Ima također veliki broj zajedničkih ugovora, jedan u Kini (Changan Ford Mazda), jedan u Tajvanu (Ford Lio Ho), jedan na Tajlandu (AutoAlliance Thailand), jedan u Turskoj (Ford Otosan), te jedan u Rusiji (Ford Sollers). Na spisku je Njujorške berze i pod kontrolom je porodice Ford, iako imaju manjinsko vlasništvo.[5]

Ford je uveo metode za velikoserijsku proizvodnju automobila i velikoserijski menadžment industrijske radne snage korištenjem bogate inženjerske proizvodne sekvence koju odlikuje kretanje montažne linije; do 1914. ove metode su bile poznate širom svijeta kao Fordizam. Fordove bivše podružnice u Ujedinjenom Kraljevstvu, Jaguar i Land Rover, stečene 1989. i 2000. godine respektivno, prodate su kompaniji Tata Motors u martu 2008. godine. Ford je posjedovao švedskog proizvođača automobila Volvo od 1999. do 2010. godine.[6] Godine 2011, Ford je prestao s proizvodnjom Mercury brenda, pod kojim je reklamirao pristupni nivo luksuznih automobila u SAD, Kanadi, Meksiku, i Srednjem istoku od 1938. godine.

Tokom finansijske krize početkom 21. vijeka, kompanija je bila blizu bankrota, ali se od tad ipak vratila profitabilnosti.

Ford je drugi najveći SAD-ov proizvođač automobila (prvi je General Motors) i peti najveći u svijetu prema podacima prodaje automobila iz 2010. godine.[7] Krajem 2010, Ford je bio peti najveći proizvođač automobila u Evropi.[8] Ford je osmorangirana sveukupno američka kompanija na spisku 2010 Fortune 500, prema globalnim prihodima u 2009. godini od $118.3 milijardi.[9] U 2008. godini, Ford je proizveo 5,532 miliona automobila[10] i zaposlio oko 213.000 ljudi na oko 90 postrojenja i objekata širom svijeta.

Preduzeće je postalo javno u 1956. godini, ali je porodica Ford, kroz posebne dionice B klase, zadržala 40% glasačke moći.[11]

Historija

[uredi | uredi izvor]
Henry Ford (ca. 1919)
Model T iz 1910, uslikan u Salt Lake Cityju.

20. vijek

[uredi | uredi izvor]

Prvi pokušaj Henry Forda u automobilskoj kompaniji pod njegovim imenom bila je Henry Ford Company na 3. novembar 1901, koja je postala Cadillac Motor Company na 22. august 1902, nakon što ju je Ford napustio sa pravima na svoje ime. Ford Motor Company je pokrenuta u pretvorenoj fabrici 1903. godine sa 28.000 dolara u kešu od 12 investitora, od kojih su najpoznatiji John i Horace Dodge (koji će kasnije osnovati vlastitu auto-kompaniju). Tokom svojih ranih dana, kompanija je proizvodila samo nekoliko automobila dnevno u svom pogonu u Mack Avenue te kasnije u fabrici u Piquette Avenue u Detroitu, Michigan. Grupa od dva-tri čovjeka radila je na svakom automobilu, sastavljajući ga od dijelova koje su većinom pravile dobavljačke kompanije koje su imale ugovor s Fordom. Za jednu deceniju kompanija će voditi u svijetu prema proširenju i finiranju koncepta montažne linije; a Ford je uskoro prenio većinu proizvodnje dijelova interno u vertikalnu integraciju koja se činila boljim putem za to doba.

Henry Ford je imao 39 godina kada je osnovao Ford Motor Company, koja će uskoro postati jedna od svjetskih najvećih i najprofitabilnijih kompanija. Kao jedna od najvećih kompanija u svijetu kojom upravlja porodica, Ford Motor Company je u neprestanoj kontroli porodice preko 100 godina.

Nakon prvog automobila na benzin koji je kreiran 1885. godine od njemačkog izumitelja Karl Benza (Benz Patent-Motorwagen), efikasnije proizvodne metode su bile potrebne da bi se automobil učinio dostupnijim za srednju klasu; čemu je Ford doprinio, npr. uvođenjem prve pokretne montažne linije 1913. godine u fabrici na Highland Parku.

Između 1903. i 1908. godine Ford je proizveo modele A, B, C, F, K, N, R i S, od kojih je većina prodata u stotinama ili hiljadama primjeraka godišnje. U 1908. godini, Ford je predstavio masovno proizveden Model T, koji će se prodavati u milionima. Godine 1927, Ford je zamijenio T model sa Modelom A, prvi auto sa sigurnosnim staklom na vjetrobranu.[12] Ford je predstavio prvi jeftini automobil sa V8-motorom 1932. godine.

Model A iz 1930, uslikan na izložbi u Čakovcu.

U pokušaju da se takmiče sa General Motorsovim Pontiacom srednje cijene, Oldsmobileom i Buickom, Ford je kreirao Mercuryja 1939. godine kao malo skuplji automobil. Henry Ford je kupio Lincoln Motor Company 1922. godine, u cilju da se takmiči sa brendovima kao što su Cadillac i Packard u luksuznom segmentu automobilskog tržišta.

Godjne 1929, Ford je ugovorio sa vladom Sovjetskog saveza oko uspostavljanja GAZ-pogona u Rusiji prvobitno proizvodeći Ford Model A i AA tako igrajući važnu ulogu u industrijalizaciji te države.[13]

Pravljenje naučne laboratorije u Dearbornu, Michigan godine 1951, radeći neometano osnovno istraživanje, doveo je Fordov malo vjerovatno uključivanje u istraživanje superkonduktivnosti. Godine 1964. Ford Research Labs napravio je ključni proboj sa izumom superkonduktivnog kvantnog interferentnog uređaja poznatog kao SQUID.[14]

Ford je ponudio Lifeguard sigurnosni paket od 1956, koji je uključivao takve inovacije kao standardni deep-dish volan, opcionalno pročelje, i, po prvi put u automobilima, zadnje sigurnosne pojaseve, kao i opcionalno tapaciranu instrument-tablu.[15] Ford je predstavio zaštitu od otključavanja vrata radi djece u svoje proizvode od 1957, te iste godine je ponudio prvi tvrdi krov na masovno proizvođenom automobilu sa 6 sjedala.

Krajem 1955, Ford je uspostavio Kontinentalnu diviziju kao odvojenu diviziju za luksuzna kola. Ova divizija bila je odgovorna za proizvodnju i prodaju popularnog Continental Mark II. Istovremeno, Edsel divizija je kreirana da dizajnira i reklamira taj automobil počevši sa modelskom godinom 1958. Zbog ograničenih prodaja Continental i katastrofe sa Edselom, Ford je pripojio Lincoln, Mercury i Edsel u "M-E-L," što se pretvorilo u "Lincoln-Mercury" nakon Edselove smrti u novembru 1959.

Ford Mustang je predstavljen 1964. godine. Godine 1965. Ford je predstavio podsjetno svjetlo za sigurnosni pojas.

Sa 1980tim, Ford je predstavio nekoliko visoko uspješnih vozila širom svijeta. Tokom 1980-ih, Ford je počeo koristiti reklamni slogan, "Have you driven a Ford, lately?" (bosanski: Da li ste vozili Forda nedavno?) da predstavi novim korisnicima svoj brend i učini da se vozila pojavljuju modernijim. Godine 1990. i 1994, respektivno, Ford je također kupio Jaguar Cars i Aston Martin.[16] Tokom sredine do kraja 1990-ih, Ford je nasavio prodavati velike količine vozila, u rastućoj američkoj ekonomiji sa uzdignutom berzom i niskim cijenama goriva.

Sa svitanjem novog vijeka, zbog troškova zdravstvene zaštite, viših cijena goriva i zbog oslabljene ekonomije, došlo je do pada udjela na tržištu, slabijim prodajama i nižim profitom. Većina korporativnog profita došlo je preko finansiranja potrošača automobilskim kreditom kroz firmu Ford Motor Credit Company.[17]

Aktuelni modeli

[uredi | uredi izvor]

Evropa

[uredi | uredi izvor]

SAD

[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "2015 Annual Report". USA: Google. Pristupljeno 29. 2. 2016.
  2. ^ a b c d e "2015 Annual Report". USA: United States Securities and Exchange Commission. 11. 2. 2016.
  3. ^ a b "Ford Motor Company company : Shareholders, managers and business summary". 4-Traders. France. Arhivirano s originala, 18. 7. 2018. Pristupljeno 15. 5. 2016.
  4. ^ Rogers, Christina (12. 5. 2016). "Shareholders Again Back Ford Family". Wall Street Journal. Pristupljeno 16. 9. 2016.
  5. ^ Joann Muller (2. 12. 2010). "Ford Family's Stake Is Smaller, But They're Richer And Still Firmly In Control". Forbes. Pristupljeno 31. 8. 2016.
  6. ^ "Ford Motor Company Completes Sale of Volvo to Geely". Ford Motor Co. 2. 8. 2010. Arhivirano s originala, 3. 8. 2010. Pristupljeno 2. 8. 2010.
  7. ^ "Hyundai 4th Largest Automaker, Overtakes Ford". The Truth about Cars. 2011. Pristupljeno 28. 1. 2011.
  8. ^ ACEA. "NEW PASSENGER CAR REGISTRATIONS BY MANUFACTURER EUROPEAN UNIUM (EU)". ACEA. Arhivirano s originala, 27. 9. 2011. Pristupljeno 28. 1. 2011.
  9. ^ "Fortune 500". CNN. Pristupljeno 27. 11. 2010.
  10. ^ "Ford Motor Company / 2008 Annual Report, Operating Highlights" (PDF). str. 1. Arhivirano s originala (PDF), 19. 4. 2011. Pristupljeno 19. 9. 2010.
  11. ^ Joann Muller (9. 3. 2014). "William Clay Ford's Legacy Cemented Family's Dynasty". Forbes.
  12. ^ "1930 model brochure – Beauty of Line – Mechanical excellence". Ford. 1929. Pristupljeno 24. 5. 2012.
  13. ^ Shpotov, Boris M. (august 2006). "The Ford Motor Company in the Soviet Union in the 1920s-1930s: Strategy, identity, performance, reception, adaptability" (PDF). International Economic History Congress. Pristupljeno 8. 8. 2016.
  14. ^ Johnson, Ann (27. 10. 2014). "How the Ford Motor Co. Invented the SQUID". IEEE Spectrum. Arhivirano s originala, 23. 12. 2014. Pristupljeno 19. 12. 2014.
  15. ^ "1956 Ford Fairlane Brochure". Ford. 1955. Pristupljeno 24. 5. 2012.
  16. ^ "The History of Ford Motor Company". GearHeads. 17. 5. 2012. Arhivirano s originala, 19. 5. 2012. Pristupljeno 22. 6. 2012.
  17. ^ Leggett, Theo (6. 3. 2005). "Ford fighting to keep its shine". BBC News. Pristupljeno 19. 9. 2010.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Ford
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ford&oldid=3543659"