Idi na sadržaj

Liman

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Satelitski snimak limana duž obale Crnog mora, načinjen pomoću satelita Landsat

Liman je naziv za tip estuarija, najčešće karakterističnog za obale Crnog i Azovskog mora [1]. Nastaje na obalama kod kojih nije izraženo dejstvo plime i oseke, pa je tok rijeke blokiran sedimentima. Po nastanku može biti morski — kada sedimete donosi morska struja ili riječni — kada sedimente donosi veća rijeka.

Naziv liman se uglavnom korisiti za reljefne oblike na zapadnim i sjevernim obalama Crnog mora, kao i u Azovskom moru. Primjeri limana su jezero Varna u Bugarskoj, jezero Razelm u Rumuniji i Dnjestarski liman u Ukrajini. Ruski geografi naziv liman koriste i pri opisivanju nekih reljefnih oblika koji nisu vezani za Crno more — npr. Anadirski liman (rus. Анадырский лимáн) u Čukotskom autonomnom okrugu.

Riječ liman dolazi iz ruskog jezika (rus. лиман). Porijeklo riječi je starogrčko (grč. λιμένας), što u prijevodu znači zaliv ili luka. Širnjem Osmanskog carstva na zapadne i sjeverne obale Crnog mora, riječ su proširili Turci, da bi naposljetku ušla u bugarski, rumunski, ukrajinski i ruski jezik [2].

Liman nastao na ušću rijeka Dnjepra i Južnog Buga

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Note i reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Pešić L. 2001. Opšta geologija - Egzodinamika. Beograd: Rudarsko-geološki fakultet
  2. ^ "limán" Vasmerov Etimološki rječnik

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  1. Anđelić M. 1990. Geomorfologija. Beograd: Vojnogeografski institut
  2. Marković M., Pavlović R., Čupković T. 2003. Geomorfologija. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
  3. Pešić L. 2001. Opšta geologija - Egzodinamika. Beograd: Rudarsko-geološki fakultet