Tupi-Guaraniske rěče
| kraje | Brazilska, Boliwiska, Francoska Guayana, Paraguay, Peru | |
| znamjenja a klasifikacija | ||
|---|---|---|
| klasifikacija | Tupiske rěče
| |
Tupi-Guaraniske rěče tworja najwažnišu podskupinu Tupiskich rěčow w Južnej Americe. Wone wobsahuja 53 rěčow w 11 skupinach. Najbóle znate zastupnicy su Guaraniska podskupina ale tež dźensa wumrěte rěče Tupišćina a Tupinambá.
Słowje carioca a jaguar matej jeju pochad w Tupí. Nimo toho ma wjele brazilske měšćanske a městne mjena jich pochad w Tupi-Guaraniskich rěčach.
Klasifikacija Tupi-Guaraniskich rěčow
[wobdźěłać | žórłowy tekst wobdźěłać]- Guarani I: Pai Tavytera (Paraguay), Ñandeva (Paraguay)
- Guarayu-Siriono-Jora II: Jorá (Boliwiska), Yuqui (Boliwiska)
- Pauserna: Pauserna (Boliwiska)
- Podskupina I: Aché (Paraguay), Guaraní Ava (Paraguay), Guaraní Eastern Bolivian (Boliwiska), Guaraní Mbyá (Brazilska), Guaraní Paraguayan (Paraguay), Guaraní Western Bolivian (Boliwiska), Kaiwá (Brazilska), Xetá (Brazilska)
- Podskupina II: Guarayu (Boliwiska), Sirionó (Boliwiska)
- Podskupina III: Cocama-Cocamilla (Peru), Nhengatu (Brazilska), Omagua (Peru), Potiguára (Brazilska), Tupí (Brazilska), Tupinambá (Brazilska), Tupinikin (Brazilska)
- Podskupina IV: Asurini Tocantins (Brazilska), Avá-Canoeiro (Brazilska), Guajajára (Brazilska), Parakanã (Brazilska), Suruí do Pará (Brazilska), Tapirapé (Brazilska), Tembé (Brazilska)
- Podskupina V: Araweté (Brazilska), Asurini of Xingu (Brazilska), Kayabí (Brazilska)
- Podskupina VI: Amundava (Brazilska), Apiaká (Brazilska), Júma, (Brazilska), Karipúna (Brazilska), Karipuna (Brazilska), Morerebi (Brazilska), Paranawát (Brazilska), Tenharim (Brazilska), Tukumanféd (Brazilska), Uru-Eu-Wau-Wau (Brazilska), Uru-Pa-In (Brazilska), Wiraféd (Brazilska)
- Podskupina VII: Kamayurá (Brazilska)
- Podskupina VIII: Amanayé (Brazilska), Anambé (Brazilska), Emerillon (Französisch-Guayana), Guajá (Brazilska), Kaapor (Brazilska), Turiwára (Brazilska), Wayampi (Brazilska), Zo’é (Brazilska)
- Aurá (Brazilska)