Prijeđi na sadržaj

Giganotosaurus

Izvor: Wikipedija
Giganotosaurus
Restauracija
Status zaštite
Status zaštite: Fosili
Raspon fosila
Kasna kreda
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Sauropsida
Nadred:Dinosauria
Podred:Theropoda
Porodica:Carcharodontosauridae
Potporodica:Giganotosaurinae
Rod:Giganotosaurus
Coria i Salgado, 1995.
Vrsta:G. carolinii
Coria i Salgado, 1995.
Baze podataka

Giganotosaurus je bio jedan od najvećih ikada otkrivenih dinosaura mesoždera.

Opis i paleobiologija

[uredi | uredi kôd]
Usporedba veličine s ostalim velikim teropodima
Usporedba veličine s čovjekom

Imao je dužinu od 12,2-13 m, težinu između 6,5 i 13,3 tona i visinu od 3,5 m u kukovima, što ga je činilo većim od većine drugih dinosaura. Hodao je na dvije noge i imao mozak oblika i veličine banane. Zapremina moždane šupljine iznosila je 275 cc i, zajedno s dijelom zaduženim za čulo njuha, bio je 19% duži nego kod srodnog Carcharodontosaurusa. Imao je i ogromne čeljusti duge 1,8 m sa zubima dugim 20 cm. Giganotosaur je bio teropod koji je živio tokom razdoblja srednje krede, prije 100 do 95 milijuna godina.

U blizini ostataka giganotosaura pronađeni su i ostaci titanosaura Andesaurusa i Limaysaurusa, što navodi na zaključak da su ti veliki mesožderi na tom području lovili biljoždere. Fosili srodnog karharodontosaurida, Mapusaurusa, pronađeni su grupirani zajedno i možda su dokaz čoporativnog lova, kojeg je mogao provoditi i sam giganotosaur.

Blanco i Mazzetta (2001) procijenili su da bi giganotosaurovo tijelo bivalo sve više neuravnoteženo kada bi se bližio brzini od 50 km na sat, nakon čega bi vjerojatno izgubio ravnotežu.[1]

François Therrien je 2005. procijenio da je snaga ugriza giganotosaura bila tri puta slabija nego kod tyrannosaura i da je donja čeljust bila više prilagođena nanošenju štete rezanjem; vrh donje čeljusti je u tu svrhu bio pojačan "bradom" i proširen, što bi doprinosilo lovu na manje životinje.[2]

Naziv i otkriće

[uredi | uredi kôd]

Naziv giganotosaur u prijevodu znači "divovski južni gušter". Tipična vrsta je Giganotosaurus carolinii. Njegovi fosili pronađeni su 1993. godine u Patagoniji, na jugu Argentine. Pronađeno je oko 70 posto holotipnog kostura.

Klasifikacija

[uredi | uredi kôd]

Giganotosaur je, zajedno sa svojim srodnicima kao što su Tyrannotitan, Mapusaurus i Carcharodontosaurus, pripadnik porodice Carcharodontosauridae. Coria i Currie su 2006. svrstali i rod Giganotosaurus i rod Mapusaurus u potporodicu Giganotosaurinae, jer se u novije vrijeme otkriva sve više karharodontosaurida pa je moguće odrediti njihovu međusobnu srodnost.[3]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Blanco, R. Ernesto; Mazzetta, Gerardo V. 2001. A new approach to evaluate the cursorial ability of the giant theropod Giganotosaurus carolinii. Acta Palaeontologica Polonica. 46 (2): 193–202CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. Therrien, François; Henderson, Donald M.; Ruff, Christopher B., 2005, "Bite Me: Biomechanical models of theropod mandibles and implications for feeding". In: Carpenter, Kenneth. The Carnivorous Dinosaurs. Life of the Past. Indiana University Press. pp. 179–237
  3. Holtz, Thomas R. Jr. (2012) Dinosaurs: The Most Complete, Up-to-Date Encyclopedia for Dinosaur Lovers of All Ages, Winter 2011 Appendix.