Porta Nigra – Wikipedija

Rimski spomenici, Katedrala sv. Petra i Gospina crkva u Trieru
Svjetska baština – UNESCO

Država	Njemačka
Godina uvrštenja	1986. (10. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	i, iii, iv, vi
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:367
Koordinate	49°45′35″N 6°38′38″E / 49.7597°N 6.6440°E / 49.7597; 6.6440
Porta Nigra

Porta Nigra (latinski: Crna vrata) su najveća i najsačuvanija starorimska gradska vrata na svijetu. Izgrađena su oko 186. god. u njemačkom gradu Trieru čiji su zaštitni znak, a na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi upisana su 1986. god.

Ova vrata, koja su za vrijeme Rimskog carstva služila kao gradska vrata, visoka su 29,3 m, a izgrađena su bez uporabe cementa. Blijedožuto kvadratno kamenje pojedinačno ima težinu i do 6 tona, a Rimljani su ga rezali izrazito precizno sa svojim brončanim pilama pokretanih vodenim kolima. Podizani su na drvene oplate, te povezivani metalnim spojnicama. U srednjem vijeku mnogo kamenja je izvađeno i korišteno za druge građevine, kao što su 12 gradskih vrata. Tako se mogu vidjeti mnoge rupe od nestalih metalnih spojnica (klinova) i rđa gdje su nekada stajale. Grčki monah iz egipatskog samostana sv. Katarine, Simeon Trierski, tražio je da se ova vrata učvrste opekom i tako sačuvaju. Nedugo nakon njegove smrti 1035. god., on je kanoniziran i u njegovu čast je uz ova vrata podignuta Crkva sv. Simeona. Vrata su bila dijelom crkve sve do 1804. god. kada su Trier zauzeli Francuzi i Napoleon je dao naredbu da se uklone svi crkveni dodaci i da se vrate u izvorni rimski oblik. Danas je sačuvana samo istočna apsida crkve iz 12. stoljeća.

Vrata su otvorena turističkim posjetama i jedno su od nezaobilaznih znamenitosti Triera.

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Porta Nigra

Fiske Kimball, George Harold Edgell i dr.: History of Architecture, 2001., Research & Education Assoc. ISBN 0878913831 (Google Books)
Jas Elsner: Imperial Rome and Christian Triumph: The Art of the Roman Empire AD 100-450, 1998., Oxford University Press ISBN 0192842013 (Google Books)

v • u Svjetska baština u Njemačkoj

	Kulturna baština (48)	Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) ⁹⁾ • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) ¹⁰⁾ • ~~Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.)~~ ¹⁾ • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau ²⁾ (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu⁷⁾ (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) ³⁾ (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa⁴⁾ (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)

	Prirodna baština (3)	Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj ⁵⁾ (2007.) • Drevni kop Messel (1995.) • Vadensko more ⁶⁾ (2009.)

	Nematerijalna svjetska baština (3)	Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo⁸⁾ (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

¹⁾ Izbrisano s popisa 2009. ²⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke ³⁾ Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke ⁴⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja ⁵⁾ Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1] ⁶⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske ⁷⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] ⁸⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] ⁹⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke ¹⁰⁾ Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke