Prijeđi na sadržaj

Magnetno levitacijski voz – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
Zamjenjujem datoteku Transrapid.jpg datotekom Transrapid_08.jpg (izvršilac: CommonsDelinker; razlog: File renamed: Criterion 2 (meaningless or ambiguous name)).
 
Red 1: Red 1:
[[image:JR-Maglev-MLX01-2.jpg|thumb|[http://en.wikipedia.org/wiki/JR-Maglev JR-Maglev]]]
[[image:JR-Maglev-MLX01-2.jpg|thumb|[http://en.wikipedia.org/wiki/JR-Maglev JR-Maglev]]]
[[Datoteka:Transrapid.jpg|mini|'''Transrapid''', njemačka verzija magnetno-levitacijskog vlaka]]
[[Datoteka:Transrapid 08.jpg|mini|'''Transrapid''', njemačka verzija magnetno-levitacijskog vlaka]]


'''Maglev voz''' je posebna, moderna vrsta [[željeznička vozila|željezničkog vozila]], koja lebdi nad vodilicom, kad je u pokretu, pomoću [[magnet]]ske sile. Krajem 1940-tih, [[Eric Laithwaite]], engleski [[Inženjer elektrotehnike|inženjer elektrotehnike]], razvio je prvi funkcionalni i upotrebljivi [[Linearni motor|linearni indukcijski motor]]. Ovo je [[tehnologija]], koja se još uvijek razvija i unapređuje.
'''Maglev voz''' je posebna, moderna vrsta [[željeznička vozila|željezničkog vozila]], koja lebdi nad vodilicom, kad je u pokretu, pomoću [[magnet]]ske sile. Krajem 1940-tih, [[Eric Laithwaite]], engleski [[Inženjer elektrotehnike|inženjer elektrotehnike]], razvio je prvi funkcionalni i upotrebljivi [[Linearni motor|linearni indukcijski motor]]. Ovo je [[tehnologija]], koja se još uvijek razvija i unapređuje.

Aktualna verzija od 26. septembra 2024. u 08:33

JR-Maglev
Transrapid, njemačka verzija magnetno-levitacijskog vlaka

Maglev voz je posebna, moderna vrsta željezničkog vozila, koja lebdi nad vodilicom, kad je u pokretu, pomoću magnetske sile. Krajem 1940-tih, Eric Laithwaite, engleski inženjer elektrotehnike, razvio je prvi funkcionalni i upotrebljivi linearni indukcijski motor. Ovo je tehnologija, koja se još uvijek razvija i unapređuje.

Posebnost ovakvog načina rada je ta, što u pokretu sam voz ne dodiruje podlogu, nego lebdi na vrlo tankom razmaku od vodilice pomoću magnetoodbojne sile. To smanjuje trenje i time troškove održavanja voznog puta. Ovakav način rada se naziva magnetska levitacija. Pogon se vrši pomoću principa linearnog motora.

Trenutni eksperimentalni rekord brzine je 581 km/h. Trenutno su poznata tri tipa magnetske levitacije. Trenutno na svijetu postoji samo jedan komercijalni primjerak predstavnika ove inovativne tehnologije sa komercijalnim brzinama preko 400 km/h. Velika brzina omogućuje izrazito brzo putovanje. Vrijeme jedne vožnje od 10-ak kilometara je oko 7 minuta.

Ova tehnologija je izrazito skupa za uvođenje (građenje vozne trase), ali eksploatacija je iznimno jeftina i profitabilna, ako postoji dovoljan broj putnika. U svom trenutnom statusu, komercijalna isplativost je samo, ako postoji veliki broj putnika na dužim relacijama pri većim brzinama.

Sustavi izvedbe

[uredi | uredi kod]

Trenutno su poznati ovi glavni sustavi izvedbe:

  • elektromagnetska suspenzija - privlačna sila magneta koji su ispod trase se koristi za lebdenje
  • elektodinamička suspenzija - odbojna sila magneta koji se koriste za odbijanje vlaka time uzrokujući gibanje

Urbani maglev

[uredi | uredi kod]

Sustavi maglev vlakova malog dometa i male brzine:

  • M-Bahn, ukinuti maglev, koji se koristio u Berlinu za testiranje tehnologije
  • Linimo, Japan, još uvijek u funkciji

Poveznice

[uredi | uredi kod]

Tipovi vozila koja se koriste

[uredi | uredi kod]
  • Transrapid System: Transrapid 09
  • JR-Maglev: Maglev MLX001
  • Japanski sustav: Linimo
  • Rotem

Literatura

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]