Prijeđi na sadržaj

Etiologija

Izvor: Wikipedija

Etiologija u najširem smislu označava ispitivanje o uzrocima određenih pojava. Ovaj termin, koji potiče od grčkih riječi αἰτία (= uzrok) i λόγος (= riječ, govor, znanost), koristi se u filozofiji, fizici, psihologiji, biologiji i drugim znanostima da bi se označilo istraživanje uzroka pojedinih pojava, odnosno istraživanje o tome zašto dolazi do nekih pojava te zašto se one događaju na upravo takav način.

Medicina

[uredi | uredi kod]

U užem smislu predstavlja granu medicine koja se bavi uzrocima pojedinih bolesti, kako bi se što lakše utvrdio njen pravi izvor i olakšalo liječenje. U tu svrhu se, uz anamnezu koriste i razne kliničke i laboratorijske dijagnostičke metode, a u naučnom ispitivanju eksperimentalni radovi. S

Faktori koji utječu na razvoj bolesti nazivaju se etiološkim faktorima. Oni mogu biti:

  • naslijeđe (hereditarni faktori);
  • konstitucija (ustrojstvo organizma);
  • razni fizikalni faktori (klima, vlaga, termički efekti, povrede);
  • kemijski agensi
  • zarazne klice
  • način ishrane
  • starenje itd.

Ukoliko je poznata etiologija bolesti, provodi se etiološka ili kauzalna terapija, kojoj je cilj otklanjanje uzroka bolesti. Ukoliko uzrok bolesti nije poznat, provodi se simptomatska terapija.

Etiologija je prilično važna i za preventivnu medicinu.

Povijest

[uredi | uredi kod]
  • U kritičkom proučavanju Biblije etiologije pružaju objašnjenja upotrebljenih imena. Na primjer, priča o Lotovoj ženi u Postanku 19 (posebmo 29) objašnjava zašto se u području Mrtvog mora nalaze stubovi soli.
  • Etiološki mit je mit koji za cilj ima da objasni neko ime ili da pruži mitsku povijest nekog grada ili porodice. Na primjer, ime Delfi i njegovo glavno božanstvo, Apolon Delfski objašnjavaju se u homerskoj himni koja govori o tome kako je Apolon prenio stanovnike Krita preko mora, da bi ih učinio svojim sveštenicima, uzevši oblik delfina. Premda između riječi "Delfi" i "delfin" zaista postoji etimološka veza, mnogi etiološki mitovi zasnovani su na narodnoj etimologiji (na primjer, termin Amazonke, koji su Grci izvlačili iz a + mazos = "bez dojke", premda je zapravo ta riječ srodna sa persijskim korjenom *ha-mazan- koji znači "ratnik"). U Vergilijevoj Eneidi mnogi gradovi dobili su svoje mitske istorije, ali još je važnije to što je u tom delu tada vladajuća julijevska dinastija povezana s mitskim herojem Enejom, i to preko njegovog sina Askanija, čije je drugo ime bilo Iulus (= Jul).