Planinski pećinar
| Planinski pećinar | |
|---|---|
| |
| Planinski pećinar | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Potkoljeno: | Vertebrata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Hyracoidea |
| Porodica: | Procaviidae |
| Rod: | Procavia Storr, 1780 |
| Vrsta: | P. capensis |
| Dvojni naziv | |
| Procavia capensis (Pallas, 1766) | |
Planinski pećinar (Procavia capensis) je sisavac iz reda pećinara (Hyracoidea) i jedina je vrsta roda Procavia. Nalik je glodavcima, a najbliži srodnici su mu slonovi i sirene. Dug je od 30 do 53 cm, rasprostranjen po stjenovitim terenima Afrike i jugozapadne Azije.
Planinski pećinar ima kratke uši, kratke noge i kratak rep i šiljastu glavu. Čaporci su mu dugi i zakrivljeni nalik kopitima. Ima četiri prsta na prednjim i 3 na stražnjim nogama. Gornji zubi su mu triangularni, srašteni. Planinski pećinar živi u kolonijama od oko 50 životinja, travojed je, a vode pije vrlo malo.
Planinski pećinar se odlično prilagodio stjenovitom terenu. Neprijatelj mu je leopard, zmije, ptice, i maleni predatori (grabežljivci), kao što su mungosi. Glavna obrana mu je bijeg u stjenovitim pukotinama. Oštrim krikovima upozorava ostale pripadnike vrste da je neprijatelj u blizini, slično kao što to rade prerijski psi u Americi.
