Tribali
Tribalijci ili Tribali (grčki: Τρίβαλλοι, latinski: Triballi, bugarski: Трибали) su bili drevno tračko pleme koje je živjelo na obalama Dunava, kraj ušća Velike Morave), te na južnim područjima, na granici s Dardancima[1].
U periodu od kraja VI. do sredine V. st. p. n. e. desio se vrhunac moći ilirskog plemena Autarijati, zapadnih susjeda Tribala.Tada počinje i ekspanzija Autarijata u plodne i trgovačko-komunikacijski važne oblasti na kojima su ranije primat imale tribalske zajednice. To potvrđuje i velika koncentracija predmeta od zlata i srebra i grčkog i italskog importa među nalazima u autarijatskim vladarskim grobovima u Atenici i Pilatovićima. Grobovi su nastali u prvim decenijama V. st. p. n. e., što podrazumijeva da se ekspanzija na zapadno tribalsko područje morala desiti prije nastanka spomenutih grobova.
Svjedočanstvo o širenju Autarijata su grobovi glasinačkog tipa iz središnjeg dijela zapadne Srbije (lokaliteti Ražane, Višesava, Kremna ispod planine Tare, Godiljevo, Krive Reke, Srednja Dobrinja, Glumoč, Uzići, Vrane kod Arilja, Bajina Bašta, nevladarskih grobova iz Pilatovića i drugih lokaliteta). Grobovi sadrže autarijatski materijal, (u nauci poznat kao Glasinačka kultura), koji najvećim dijelom pripada upravo periodu prijelaza VI. u V. st. p. n. e. i prvoj polovini V. st. p. n. e. Kako izgleda, autarijatska ekspanzija bi se kretala iz pravca gornjeg toka zapadne Morave prema istoku.
I prisustvo robova tribalskog porijekla u Ateni V. st. p. n. e. čiji je broj bio toliko veliki da su neke karakteristike njihovog ponašanja ušle u poslovični rječnik Atenjana kao opća oznaka za primitivnost, grubost i zaostalost, možda je upravo rezultat autarijatske trgovine (razmjene «ljudske» sirovine za luksuznu grčku robu), odnosno posljedica autarijatske pobjede nad Tribalima.
Iz činjenice o postojanju i slobodnih Tribala, velikom njihovom značaju u IV. st. p. n. e. autarijatska ekspanzija je samo djelimično zahvatila tribalsko područje, odnosno ona tribalska plemena koja su im bila najbliža, dijelom ih stvarno porobljavajući a dijelom ih potiskujući. Osnovni cilj Autarijata bio je samo preuzimanje kontrole nad važnim trgovačkim rutama i komunikacijama na istoku koje tako bar jednim svojim dijelom dolaze pod kontrolu Autarijata.
Kada se spominju Tribali u IV. st. p. n. e. nigdje se ne može primijetiti ni eventualna mogućnost da postoje različite grupe Tribala. Naprotiv, Izokrat u svojoj Panatejskoj besjedi koja se datira između 342. i 339. god. p. n. e. spominje kao opštepoznatu činjenicu da su Tribali složni kao nijedan drugi narod, koji uznemiravaju svoje susjede, pobjeđuju grčke kolonije, ratuju sa Makedonijom i čak ranjavaju Filipa II.
- Vasić, Rastko, 1987 A, Kneževski grobovi iz Novog Pazara i Atenice, PJZ V-željezno doba, 644-650
- Papazoglu, Fanula, 1969, Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba, ANU BiH, Djela, XXX, CBI 1
- Salmedin Mesihović, Sarajevo 2014 -Historija Autarijata
