Prijeđi na sadržaj

Trka

Izvor: Wikipedija
Trka
Utrka u plivanju na Olimpijadi 2008 u Kini
Utrka u plivanju na Olimpijadi 2008 u Kini
Utrka u plivanju na Olimpijadi 2008 u Kini

Trka je ime za svaki oblik sportskog natjecanja u kom se sudionici natječu u brzini.[1]

Historija

[uredi | uredi kod]

Iako su Antički Grci načelno cijenili sve sportove, ipak im je najvažnije natjecanje bila utrka dvokolica. Pobjednici tih utrka ne samo da su opjevani u odama takvih veličina kao što je Pindar, i da su ovjekovječeni u mramornim skulpturama, već su zaradili i puno novaca, što je suprotno mitu o njihovom amaterizmu koji su širili filohelenisti tokom 19. vijeka.[2] Utrke golih atleta održavale su se od stadiona u Olimpiji do brojnih polisa, zavisno o dužini zvale su se stadion (oko 180 m), diaulos (2 stadia) i dolihos (oko 4800 m).[1]

I za Antičkog Rima i Bizanta utrke dvokolica nastavile su biti jednako popularne. Utrke dvokolica u rimskom Circusu Maximusu znale su privući i do 250,000 gledaoca.[2]

Rimski Circus i bizantski Konstantinov hipodrom nastavili su priređivati utrke dvokolica, sve tamo do početka 5. vijeka, dugo nakon što su gladijatorske borbe zabranjene što zbog protesta kršćana a što zbog visokih troškova. Utrke dvokolica premda vrlo surove, bile su im vrlo privlačne, vjerojatno i zato jer su kočijaši bili podijeljeni na strogo organizirane frakcije (kao plave i zelene), pa su stekli i vjerne navijače, a njihova strast prenjela se i na natjecatelje. Taj recept za širenje popularnosti utrka raširio se od Britanskih otoka do Mezopotamije.[2]

Ljubav prema konjima se kod azijskih aristokrata može pratiti još od vremena Hetita, pa su konjičke utrke odavno popularne diljem Azije.[2] I Prorok Muhamed je odobrio konjičke utrke, ali kako su geografske prilike po Arabiji diktirale da se tamošnji ljudi koriste i devama, utrke s njima su jednako popularne kao i konjičke.[2]

Za ranog srednjeg vijeka prestale su se organizirati trke, osim u pojedinim rijetkim prilikama, po sajmovima i to za žene, koje bi se utrkivale za pobjednički ogrtač, dok bi muškarci bacali kamena s ramena.[2]

Prve novovjeke konjičke utrke počele su se održavati u gradovima komunama na Apeninskom poluotoku još u 13. vijeku, najslavnija od njih Palio iz Siene u sličnom obliku se održava od 1656. do danas. U toj utrci od 3 kruga natječu se deset gradskih kvartova - kontrada.[1]

Tokom 16 i 17. vijeka konjičke utrke utrke postale su popularne i u Engleskoj, pa su prve stalne utrke počele održavati od 18. vijeka.

Veslanje je bilo jedan prvih novovjekih sportova koji liči na današnje. Prva Utrka čamaca između Oxforda i Cambridga održana je 1829. iza tog je 1839. organizirana Henley regata. Nakon što su univerziteti Oxford i Cambridge održali svoj prvi sportski meč 1864. postala je popularna i atletika odnosno trčanje u raznim disciplinama.[2]

Francuska je početkom 19. vijeka preuzela vodstvo u razvoju bicikla i popularizaciji biciklizma. Prva utrka Pariz-Rouen održana je 1869., Tour de France je inauguriran 1903. Njegov veliki uspjeh inspirirao je Kraljevinu Italiju da 1909. organizira Giro d'Italia, a nakon tog i čitav niz dugometražnih utrka.[2]

Automobilističke utrke počele su se masovnije održavati nakon Prvog svjetskog rata

U prenesenom značenju trka-utrka može biti bilo što čim se ljudi bave od utrke u naoružanju, do utke tko će prvi doći do Južnog pola ili do Mjeseca.

Jedan od primjera utrke u naoružanju je natjecanje u gradnji drednota između Carske Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva prije Prvog svjetskog rata. Tad je Njemačka kao sila u usponu nastojala srušiti tradicionalnu pomorsku dominaciju Ujedinjenog Kraljevstva.[3]

Drugi još značajniji primjer je hladnoratovska utrka u nuklearnom naoružanju između Sjedinjenih Američkih Država i SSSR-a.[3]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 Palio (talijanski). .Treccani. Pristupljeno 25. 01. 2018. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 Sports (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 25. 01. 2018. 
  3. 3,0 3,1 Arms race (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 25. 01. 2018. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]