Duvanjsko polje
Duvanjsko polje je kraško polje u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, tipična visoravan nastala u davna geološka vremena tektonskim spuštanjem tla, i to jezerskim taloženjem (tu su nastale i velike naslage uglja na prostoru Kongore, Eminova Sela, Vučipolja), te nanosima stalnih ili povremenih vodotoka. Nalazi se na 860–900 m nadmorske visine. Vode pripadaju slivu rijeke Cetine. Niže je od Kupreškog polja (1100–1200 m n/v) i Glamočkog polja 920 m n/v, a više od Livanjskog polja (709–808 m n/v). Dugo je 20 km (Mesihovina - Mokronoge), široko 12 km (Brišnik - Mandino Selo). Površina mu je 125 km2.[1]
Duvanjsko polje jedno je od kraških polja tzv. zone visokog krša Bosne i Hercegovine. Teritorija Bosne i Hercegovine nalazi se u srednjem dijelu Dinarida i zahvata oko 25% ukupnog teritorija Dinarida. Do sada je, izvršeno više regionalizacija Bosne i Hercegovine prema različitim kriterijima. Prema geotektonskom kriteriju, područje Bosne i Hercegovine može se podijeliti na tri pojasa: Vanjske Dinaride, Središnje Dinaride i Unutarnje Dinaride. Takva geotektonska podjela zasnovana je prvenstveno na geografskom položaju i razlikama u litofacijalnim i tektonskim osobinama izdvojenih zona, zatim na sličnim globalnim uslovima geološke evolucije i orogeneze, te specičnostima u njihovom geotektonskom sklopu.[2]
Duvanjsko polje građeno je od naslaga miocenske starosti koje su uz rubne dijelove (npr. oko Kongore) ili uz riječne tokove prekrivene kvartarnim nanosima. Rubni planinski okvir je složenije građe: prevladavaju krečnjaci i dolomiti jurske i kredne starosti, s mjestimično prisutnim manjim područjima naslaga tercijarne starosti.[3][4]
Na polju je registrovano: 11 vrsta riba, 151 vrsta ptica, 10 vrsta vilinih konjića i 148 floralnih vrsta. Uzgaja se: krompir, žitarice, kupine, a najveći dio koristi se za ispašu stoke. Poznati kraški fenomeni: Veliki ponor kod sela Kovači, Donji Brišnik, pećina Dahna kod Omerovića, pećina “Katedrala” kod Anića, meandri rijeka Šuica i Drina.[5]
U okviru projekta Kraška polja 3 – Podrška zaštiti i održivom regionalnom razvoju Livanjskog i Duvanjskog polja koji se realizira od marta 2019. do kraja 2020. godine i koji implementiraju organizacije Ornitološko društvo Naše ptice i udruženja Dinarica i Naša baština, uz financijsku podršku fondacija EuroNatur iz Njemačke i MAVA iz Švicarske, predviđena je dodjela malih grantova koji imaju za cilj da podrže razvoj stočarstva, pčelarstva, turizma i drugih djelatnosti koje se odnose na održivo korišćenje prirode.[6]
Historija
[uredi | uredi izvor]Polja u jugozapadnoj Bosni, Duvanjsko, Glamočko i Livanjsko sistematski su arheološki istraživana od 1973. godne.[7] Na ova tri polja obavljena su iskopavanja na 17 gradina i ukupno je registrovano 107 gradino, od toga 34 na Duvanjskom polju. Polja su naseljavali ilirsko pleme Dalmati, počevši od bronzanog doba.[8]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Kraška polja Bosne i Hercegovine". Arhivirano s originala, 6. 8. 2020. Pristupljeno 13. 8. 2020.
- ^ Morfometrijske karakteristike Duvanjskog polja
- ^ "Kraška polja - Geografija za sve". Arhivirano s originala, 28. 9. 2020. Pristupljeno 13. 8. 2020.
- ^ Kraška polja - Oblici reljefa
- ^ "Duvanjsko polje". Arhivirano s originala, 28. 9. 2020. Pristupljeno 4. 8. 2020.
- ^ Projekt Kraška polja 3: Odabrano čak 19 malih projekata
- ^ "Blagoje Govedarica -PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI" (PDF). ANUBIH, Godišnjak 1982. Arhivirano s originala (PDF), 12. 2. 2018. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2016.[mrtav link]
