Idi na sadržaj

Rakija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Različite vrste šljivovice
Tradicionalno pečenje rakije u Međimurju, Hrvatska
Kazan za pečenje rakije (Bugarska)
Rakija kruškovača sa plodom kruške vilijams proizvedena u Međimurju na sjeveru Hrvatske

Rakija (turski: rakı, albanski: rakia, hrvatski: rakija, makedonski: ракија, srpski: ракија, rumunski: rachiu, bugarski: ракия) je žestoko piće slično brandyju i votki, izrađeno destilacijom ili fermentacijom voća, popularno među narodima Balkana. Sadržaj alkohola obično iznosi oko 40%, ali domaća rakija može biti i dosta jača i da sadrži između 50 i 60% alkohola.

Rakija se smatra nacionalnim pićem južnih Slavena: u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji. Najpoznatiji oblik rakije je šljivovica i proizvodi se od šljiva. Druga često korištena voća su grožđe (najčešće u Bugarskoj i Crnoj Gori), kajsije, jabuke, smokve i dunje. Rakija od šljiva i grožđa se katkad miješa poslije destilacije s drugim sastojcima, kao što su trave, med, višnje i lješnjaci.

Prepečenica je dvostruko destilirana rakija, gdje sadržaj alkohola nekad prelazi čak i 60%. Brlja je popularni naziv za jeftinu rakiju lošeg kvaliteta.

Inače je rakija bez boje, osim kad se u nju dodaju drugi sastojci. Neke vrste rakija se drže u drvenim bačvama (od hrasta) zbog dodatne arome i zlatne boje. Rakiju se posluzuje iz posebnih čašica kapaciteta od 0,3 do 0,5 dl.

Postoji mnogo vrsta rakije, ovisno o vrstu voća:

Voće Naziv
Osnovni tipovi
šljiva šljivovica
grožđe lozovača/loza
kajsija kajsijevača
kruška kruškovača, vilijamovka
jabuka jabukovača
dunja dunjevača
smokva smokvovača
S dodacima
s travama travarica/trava
s orasima orahovača/orahovica
s medom medovača/medenica
s višnjama višnjevac/višnjevača

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]