Prijeđi na sadržaj

Osnovna škola

Izvor: Wikipedija

Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu. Djelatnost osnovnog školstva obuhvaća odgoj i obvezno školovanje, druge oblike školovanja djece i mladih te školovanje odraslih osoba. Svrha je osnovnog školstva da učeniku omogući stjecanje znanja, pojmova, umijeća, stavova i navika potrebnih za život i rad ili daljnje školovanje.

Trajanje osnovne škole razlikuje se ovisno o državi. Primjerice, u Vijetnamu traje tri, u Kini šest, a u Njemačkoj deset godina. U Hrvatskoj osnovno školovanje traje najmanje osam godina i po Zakonu je obvezno za svu djecu, najčešće u dobi od šest do petnaest godina. Osnovno školovanje obavljaju osnovne škole i druge javne ustanove, a ostvaruju ga na temelju nastavnog plana i programa. Pedagoškim standardom utvrđuju se materijalni, kadrovski i drugi uvjeti za ostvarivanje djelatnosti i podjednak razvoj osnovnog školstva za srednjoročno razdoblje. Pedagoški standard donosi Hrvatski sabor. Poslije nje slijedi srednja škola.

Prema hrvatskome Zakonu o osnovnom školstvu: »Škola je dužna osigurati kontinuirani razvoj učenika kao duhovnog, tjelesnog, moralnog, intelektualnog i društvenog bića u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima.«[1]

Ocjenjivanje

Hrvatska

Osnovne škole u Hrvatskoj provode numeričko ocjenjivanje učenika. Tako su pozitivne ili prolazne ocjene:

  • odličan (5)
  • vrlo dobar (4)
  • dobar (3)
  • dovoljan (2)

Samo je jedna negativna, odnosno neprolazna ocjena:

  • nedovoljan (1)

Ocjene se daju na temelju usmenih ili pismenih rezultata te zalaganja, kulture međusobne komunikacije itd. Zaključna ocjena iz nastavnog predmeta na kraju nastavne godine ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, poglavito ako je učenik pokazao napredak.[2]

Opći uspjeh na kraju nastavne godine utvrđuje se prema srednjoj ocjeni u dvije decimale i to zaokruživanjem na cijeli broj. Ocjenu odličan tako dobivaju učenici s prosjekom zaključnih ocjena iznad 4,50, ocjenu vrlo dobar učenici čiji je prosjek zaključnih ocjena između 3,50 i 4,49 i tako dalje. Ukoliko učenik ima zaključnu ocjenu nedovoljan iz jednoga predmeta, nije položio razred. U nižim razredima osnovne škole, odluku o općem uspjehu donosi razredni učitelj, a i višima to na prijedlog razrednika čini razredno vijeće.[3]

Slovenija

Osnovne škole u Sloveniji učenike ocjenjuju opisnim ocjenama u prvom i drugom razredu. Počevši s trećim razredom pa sve do poslijednjega, devetog razreda, učenici se ocjenjuju brojčanim ocjenama, čiji je sustav paralelan hrvatskomu.[4]

Srbija

Osnovne škole u Srbiji za prvi razred osnovne škole koriste opisne ocjene, koje prvenstveno služe kao preporuke za daljnji rad učenika. Od drugog do osmog razreda koristi se brojčani sustav ocjenjivanja paralelan hrvatskomu, gdje je 5 najviša, a 1 najniža ocjena. Aritmetička sredina ocjena služi kao prijedlog zaključne ocjene pojedinog predmeta, no također ne mora predstavljati konačnu ocjenu ukoliko je učenik pokazao osobit napredak ili nazadovanje.[5]

Njemačka

Do desetoga razreda u Njemačkoj se učenike ocjenjuje sustavom od 6 brojčanih ocjena (njem. Note). Najbolja je od njih ocjena 1 (sehr gut, 'vrlo dobar'), a najniža 6 (ungenügend, 'nedovoljan').[a] Pojedine varijacije u tradicionalnom sustavu ocjenjivanja dozvoljavaju i uporabu ocjena s plusom ili minusom za bolju, odnosno lošiju ocjenu. Za računanje aritmetičke sredine takvih ocjena, pridaju im se decimalne vrijednosti. Ocjena „1” tako je predstavljena s „1,0”, ocjena „1–” s „1,3”, ocjena „2+” s „1,7”, ocjena „2–” s „2,3” i tako dalje. Ove se decimalne vrijednosti razlikuju između saveznih država. Zaključne ocjene mogu biti isključivo cijele, a u nekim se regijama bilježe riječima.

SAD

Osnovne škole u SAD-u rabe slovni sustav ocjena (engl. grade) u kojemu je slovo A najviša, a niže su ocjene B, C, D i F, pri čemu je F neprolazna (engl. fail). Varijacije sustava dozvoljavaju i uporabu ocjena s plusom ili minusom, gdje je najviša ocjena A+, a slijede joj A, A–, B+, B, B– i tako dalje, a jedina ocjena na koju to nije primjenjivo jest F. Iako je D najčešće najniža prolazna ocjena, u nekom je školama to ipak C.

Ujedinjeno Kraljevstvo

Osnovne škole u Ujedinjenom Kraljevstvu od 2014. godine rabe opisne ocjene, pri čemu se znanje učenika procjenjuje u odnosu na očekivano znanje u dobi učenika (unutar, ispod ili iznad očekivane razine znanja). Ipak, uvođenjem takvog sustava škole u UK-u više ne rabe jedinstven sustav evaluacije učenika.[6]

Prethodni, jedinstveni sustav ocjenjivanja u UK-u opisivao je učenike prema dostignutoj razini znanja na kraju svakog razdoblja (tzv. levels of achievement). Svakih nekoliko godina, na kraju svakog pojedinog key stagea, učenici bi polagali standardizirani nacionalni ispit iz nekoliko ključnih predmeta[b] na kojemu bi se procjenila njihova razina znanja, koja se zatim mogla usporediti s očekivanjim uspjehom za pojedinu dobnu skupinu. Predviđeno je tako da učenici u dobi od 7 godina budu razina 2, u dobi od 11 godina razina 4, a u dobi od 14 godina (u zadnjem, 9. razredu osnovne škole) razina 5 ili 6. Najviša je bila razina 8, u osnovnoj školi dostupna samo na ispitu iz matematike, a izvanredni učenici dostizali su razinu 7.[7]

Predmeti u hrvatskim školama

Od 1. razreda:

Od 4. razreda:

Od 5. razreda:

Od 7. razreda:

Opis predmeta

Hrvatski jezik

Hrvatski se standardni jezik u osnovnim školama podučava kao materinski ili glavni jezik društva učenika. Predmet je usredotočen na podučavanje korištenja i razumijevanja standardnog jezika, pri čemu se on poređuje s idiomatskim govorom i stranim jezicima, ali i na stjecanje osnovne medijske, međukulturne i informacijske pismenosti. Predmet poučava gramatiku hrvatskoga jezika, uporabu hrvatskoga u komunikaciji i stvaralaštvu, hrvatsku i svjetsku književnost te kulturu i medije suvremenoga svijeta.[12]

Matematika

Dva glavna područja u matematici su aritmetika i geometrija. Matematika proučava brojeve, zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje, razlomke, kutove itd.

Priroda i društvo

Priroda i društvo ukratko obrađuje živu i neživu prirodu tj. ljude, životinje, biljke, vodu, tlo, stanice i sve što spada u prirodu oko nas.

Engleski jezik

Nastava engleskoga jezika podrazumijeva podučavanje standardnoga engleskog jezika, ali i običaje, kulturu i jezičnu raznolikost engleskoga govornog područja.

Vjeronauk

Vjeronauk je izborni predmet u svim osnovnim školama u Hrvatskoj. Katolički vjeronauk podučava osnove kršćanske vjere, strukturu Biblije, etičke i moralne vrijednosti katoličanstva, obilježja i razumijevanje drugih vjerskih kultura te život sukladno katoličkoj vjeri.[13] Pravoslavni vjeronauk podučava temeljna obilježja Svetog pisma, pravoslavno razumijevanje svijeta, etičke i moralne vrijednosti života u društvu i crkvenu umjetnost.[14] Islamski vjeronauk slično podučava vjerska i etička načela za život u vjerskom i općem društvu, osnovno razumijevanje Kurana te razumijevanje drugih kultura i vjerskih zajednica te suživot s njima sukladno islamskoj vjeri.[15]

Glazbena kultura

Glazbena kultura podučava o glazbenoj umjetnosti uopće. Osim osnovnih teorijskih aspekata glazbe (ritam, melodija, note i sl.), predmet za cilj ima upoznavanje učenika s reprezentativnim primjerima glazbe raznih stilova, vremenskih epoha i kultura, kao i poticanje na bavljenje glazbom. Time se nastoji poticati razvitak glazbenog ukusa, kritičkog posmatranja glazbenih djela i razumijevanje uloge glazbe u kulturi kako regije, tako i svijeta.[16]

Tehnička kultura

Tehnička kultura uči o tehničkom pisanju velikih i malih slova, prometu, tehničkim materijalima, nacrtima, kućanskim uređajima, građevini, elektrotehnici, informacijskim tehnologijama i bliskim znanjima.[17]

Bilješke

  1. Ocjene su, redom: sehr gut ('vrlo dobar', 1), gut ('dobar', 2), befriedigend ('zadovoljavajuć', 3), ausreichend ('dovoljan', 4), mangelhaft ('manjkav', 5) i ungenügend ('nedovoljan', 6)
  2. Predmeti koji su se ispitivali na nacionalnim ispitima jesu engleski jezik, matematika i znanost.

Izvori

  1. Zakon o osnovnom školstvu (pročišćeni tekst). narodne-novine.nn.hr. Pristupljeno 14. studenoga 2024.
  2. Narodne novine 92/1995, Pravilnik o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, tiskano 17. studenoga 1995., pristupljeno 20. ožujka 2017.
  3. Ocjenjivanje i provjera znanja. E-Građani. Pristupljeno 14. studenoga 2024.
  4. Krišto, Ana. 20. rujna 2019. Usporedba obveznog obrazovanja Republike Hrvatske i Republike Slovenije (disertacija). Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet. str. 10
  5. Pravilnik o ocenjivanju učenika u osnovnom obrazovanju i vaspitanju 2020. www.paragraf.rs (srpski). Pristupljeno 14. studenoga 2024.
  6. Primary-school grading system explained for parents. TheSchoolRun (engleski). Pristupljeno 14. studenoga 2024.
  7. The National Curriculum. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. prosinca 2011. Pristupljeno 23. prosinca 2011.
  8. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Češki jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C). narodne-novine.nn.hr. Pristupljeno 14. studenoga 2024.
  9. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Jezik i kultura romske nacionalne manjine u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C). narodne-novine.nn.hr. Pristupljeno 14. studenoga 2024.
  10. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Mađarski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C). narodne-novine.nn.hr. Pristupljeno 14. studenoga 2024.
  11. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Informatike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. narodne-novine.nn.hr. Pristupljeno 13. studenoga 2024.
  12. Kurikulum nastavnoga predmeta Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije (PDF). Škola za život. 2019. str. 6. Pristupljeno 14. studenoga 2024.
  13. Kurikulum nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk za osnovne škole i gimnazije (PDF). Škola za život. 2019. str. 7. Pristupljeno 14. studenoga 2024.
  14. Kurikulum nastavnoga predmeta Pravoslavni vjeronauk za osnovne škole i gimnazije (PDF). Škola za život. 2019. str. 6. Pristupljeno 14. studenoga 2024.
  15. Kurikulum nastavnoga predmeta Islamski vjeronauk za osnovne škole i gimnazije (PDF). Škola za život. 2019. Pristupljeno 14. studenoga 2024.
  16. Kurikulum nastavnoga predmeta Glazbena kultura za osnovne škole i gimnazije (PDF). Škola za život. 2019. Pristupljeno 14. studenoga 2024.
  17. Kurikulum nastavnoga predmeta Tehnička kultura za osnovne škole (PDF). Škola za život. 2019. Pristupljeno 14. studenoga 2024.

Vanjske poveznice