Prijeđi na sadržaj

Mamma Roma

Izvor: Wikipedija
Mamma Roma
RežijaPier Paolo Pasolini
ProducentAlfredo Bini
ScenarioPier Paolo Pasolini
UlogeAnna Magnani
Ettore Garofolo
Franco Citti
FotografijaTonino Delli Colli
MontažaNino Baragli
StudioArco Film
DistribucijaCineriz
Datum(i) premijere
31. 8. 1962 (1962-08-31) (Venecijanski filmski festival (premijera))
Trajanje106 min.
Zemlja Italija
Jezikitalijanski

Mamma Roma je italijanski crno-bijeli igrani film snimljen 1962. u režiji Pier Paola Pasolinija. Naslovna protagonistica, čiji lik tumači Anna Magnani, je bivša prostitutka koja nastoji započeti novi život prodajući voće zajedno sa svojim 16-godišnjim sinom (koga tumači Ettore Garofolo). Radnja pokazuje kako je prošlost sustigne, odnosno kada sin dozna za njenu bivšu profesiju, te se zbog toga oda sitnom uličnom kriminalu što će dovesti do tragičnih posljedica.

Mamma Romu je Pasolini često opisivao kao svojevrsni omaž svom mentoru Robertu Rosselliniju i njegovom znamenitom filmu Rim, otvoreni grad; između ostalog, zbog toga je za naslovnu ulogu angažirao upravo Annu Magnani. Mamma Roma je također velikim dijelom napravljena u stilu neorealizma. Sa druge strane, Pasolini je u svom ostvarenju prikazao vlastitu preokupacijom životom lumpenproletarijata, odnosno ličnosti sa margina društva kao što su prostitutke, svodnici i kriminalci, a brojni kadrovi su imali snažnu religijsku, odnosno katoličku simboliku.

Radnja

[uredi | uredi kod]

Nakon što se njezin svodnik Carmine oženi, prostitutka Mamma Roma započinje novi život kao prodavačica voća u Rimu kako bi svom 16-godišnjem sinu Ettoreu omogućila bolji život. Ona mu pronalazi posao konobara ucjenjujući vlasnika restorana i pokušava ga odvući od njegovih lopovskih prijatelja i povremene prostitutke Brune. Kada Carmine prisili Mammu Roma da se vrati na prostituciju, a Ettore za to sazna, vraća se svojim prijašnjim navikama. Uhvaćen tijekom krađe u bolnici, Ettore umire u zatvoru od groznice, ostavljajući za sobom svoju ucviljenu, očajnu majku.

Uloge

[uredi | uredi kod]

Produkcija i premijera

[uredi | uredi kod]

Pasolini je temeljio svoj scenarij za Mamma Romu na istinitom slučaju Marcela Eliseija, koji je umro u zatvoru.[1] Snimanje je započelo 9. aprila 1962. godine,[2] s glumačkom ekipom koja se uglavnom sastojala od amatera.[3] Pasolini, nezadovoljan interpretacijom naslovne uloge, proširio je ulogu Cittija kao Carminea, ali produkcija je privremeno zaustavljena kada je Citti uhićen zbog sitnog prekršaja.[2]

Dana 31. avgusta 1962. godine, Mamma Roma je imala premijeru na Venecijanskom filmskom festivalu.[2] Istog dana, podnesena je policijska prijava tvrdeći da je film "uvreda za dobre moralne vrijednosti" i "protivan javnom dostojanstvu" zbog upotrebljenog jezika, ali je pet dana kasnije sudac odbio tu prijavu.[2] Na rimskoj premijeri 22. septembra 1962. godine Pasolinija su napali neofašisti smatrajući kako film vrijeđa italijansku naciju.[1][2] Mamma Roma također je naišla na kritiku od strane lijevice,[4] a njezina domaća zarada bila je skromnih 168 milijuna lira.[2]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 Siciliano, Enzo (1985) (de). Pasolini: Leben und Werk. Frankfurt am Main: Fischer Taschenbuch Verlag. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Schwarz, Barth David (2017). Pasolini Requiem (2 izd.). New York: Pantheon Books. ISBN 9780226335025. 
  3. Bondanella, Peter, ur. (2014). The Italian Cinema Book. British Film Institute. ISBN 9781844574049. 
  4. Indiana, Gary. „Pasolini, Mamma Roma, and La Ricotta”. The Criterion Collection. Pristupljeno 23 January 2023. 

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Greene, Naomi. Pier Paolo Pasolini: Cinema as Heresy. Princeton: Princeton UP, 1990.
  • Restivo, Angelo. The Cinema of Economic Miracles:Visuality and Modernization in the Italian Arts Film. Durham and London: Duke UP, 2002.
  • Siciliano, Enzo. Pasolini:A Biography. New York: Random House, 1982.
  • Viano, Maurizio. A Certain Realism:Making Use of Pasolini's Film Theory and Practice. Berkeley and Los Angeles: University of California P, 1993.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]