Rjurik
| Rjurik | |
|---|---|
| |
| Knez Rjurik, osnivač dinastije Rjurikoviča | |
| Vladavina | 862.-879. |
| Nasljednik | Oleg, veliki knez Kijeva |
| novgorodski knez | |
| Dinastija | Rjurikoviči |
| Smrt | 879. |
Rjurik (? - Novgorod, 879.), varjaški i novgorodski knez, utemeljitelj kneževske i carske dinastije Rjurikoviča.
Isprva je bio vladar u Ladogi koju je osvojio 862. ili 867. sa svojom ratničkom družinom.[1] Godine 870. došao je, na poziv Novgorođana, s braćom i svojom družinom da ih obrani od Pečenega i štiti njihovu trgovinu.[2] Međutim, 872. godine u Novgorodu je izbio ustanak protiv njegove vlasti. Ugušivši pobunu Novgorođana, nametnuo im se za vladara.[3] Iste je godine ratovao s priazovskim Bugarima i u tim borbama ostao bez sina.[4] U Novgorodu i Kijevu naslijedio ga je knez Oleg (879. – 912.) u ime maloljetnog sina Igora.
Rjurikovi potomci zavladali su Kijevskom Rusi, Rutenijom i Moskovskim Carstvom, najprije kao knezovi, a onda kao kraljevi i carevi do 1598. godine, kada je s Fjodorom Ivanovičem izumrla dinastija Rjurikoviča.[5]
Na našim prostorima nosili su naslov banova čitave Slavonije i Mačvanskih banova, stečenu brakom Andrije I. Arpadovića i Anasezije Kijevske. Jedan od znanih banova Slavonije i banova Mačve, koji su koristili nasljedno pravo naslova iz dinastije Rjurikovič bio je Rastislav Mstislavić 1247. godine. Pretpostavlja se da je obitelj Rjurikoviča neprestano održavala veze s Hrvatima od samog osnivanja Kijevske Rus, još od osnivača dinastije.
Podatci ruskog ljetopisa o Rjurikovom podrijetlu dali su osnove za tzv. normansku teoriju o osnutku staroruske države koju podjednako dijele povijesti moderne Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.[2]
- ↑ Brandt 1995, str. 426.
- ↑ a b Opća enciklopedija, str. 141.
- ↑ Rjurik | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 11. listopada 2022.
- ↑ Brandt 1995, str. 428.
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 153.
- Brandt, Miroslav. 1995. Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka. 2. izdanje. SNL. Zagreb. ISBN 953-0-30709-8. OCLC 37818318
- Krleža, Miroslav. 1981. Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. 7. Jugoslavenski leksikografski zavod. Zagreb. OCLC 1336185120
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. XVII, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-7224-17-2
| Prethodnik: | Novgorodski knez | Nasljednik: |
| Oleg (879.-912.) |
